“Tri su kralja idrila,
Da b“ Isusa vidila.
Mnogi goru projdoše,
Dok u Betlem dojdoše.
Kad u Betlem dojdoše,
To Isusa nađoše,
I njemu se klanjaše,
Bogu hvalu davaše,
Svetan Divan Marijan.”
Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Jeste li znali da je to jedan od najstarijih katoličkih blagdana? Prema događajima, koji su opisani u evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca „s istoka“, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Sv. Matej je u evanđelju govorio o Magama s Istoka, ne spominjući im ni ime ni broj, a kasnije su se u predaji pretvorili u kraljeve pod imenima: Gašpar, Melkior i Baltazar.
Novorođenom Isusu darovali su tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i plemenitu mast kao čovjeku. Poslije njihove smrti, relikvije triju kraljeva odnesene su u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije odnesene u Milano, te zatim u Köln, gdje se nalaze i danas. Ovim blagdanom zaključuje se središnji skup božićnih običaja. Tog dana skidaju se božićni ukrasi te u kućama završava božićni ugođaj. Bogojavljenje je u neku ruku drugi Božić. Božić s jedne strane naglašava poniznost i skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, dok Bogojavljenje želi biti razglašenje po cijelom svijetu toga Božanskog otajstva od strane Triju Kraljeva. Dakle, Bogojavljenje je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, osobi Isusa Krista.
Tri kralja se od srednjeg vijeka prikazuju kao da je jedan od njih starac, drugi muškarac srednjih godina, a treći mladić. Takva njihova simbolika označuje da svi ljudi, od djece pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.
U Hrvatskoj, odnosno među hrvatskim katolicima, razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji. Tijekom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“, koja označavaju inicijale trojice kraljeva. Između inicijala stavljaju se križići kao znak blagoslova, a oko inicijala se upisuju brojke koje označavaju tekuću godinu. Prije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.
U hrvatskim krajevima, posebnu važnost ima i blagoslov vode i soli u crkvama. Nekad su domaćice ili domaćini pohodili crkve ranom zorom gdje svećenici blagoslivlju vodu i sol kojom se kasnije tijekom cijele godine škrope kuće, ukućani, štale i blago. Ranije je bio običaj da se kuće, ukućani, štale i blago škrope svake subote, dok se to danas obavlja puno rjeđe ili po potrebi. Obred škropljenja štiti od zlih sila, vremenskih nepogoda, bolesti i raznih nesreća. Također se škrope i temelji kuća, kuća prije useljenja, svatovi, lijes i grob.
U Hrvatskoj se na ovaj dan ne radi, dok je i običaj u narodu da se ne obavljaju nikakvi posebni poslovi, osim onih koji su nužni.
Autor: Maja Sajko
Izvor: Slobodna Dalmacija
Foto: Radio Križevci
