Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je u petak 14 ponuda banaka za subvencioniranje stambenih kredita, a efektivne kamatne stope kreću se od 2,09 posto do 3,50 posto.
Naime, APN je 10. veljače objavio poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, one su se zaprimale do 18. veljače zaključno do 16 sati, dok je 19. veljače u APN-u održano javno otvaranje ponuda.
Najnižu efektivnu kamatnu stopu za kunske kredite, od 2,09 posto, ponudila je Hrvatska poštanska banka (HPB). Za eurske kredite ponuđena efektivna kamatna stopa HPB-a pak iznosi 2,15 posto, isto kao i kod Istarske kreditne banke, koja je pak za kunske kredite ponudila kamatu od 2,32 posto.
OTP banka ponudila je efektivnu kamatnu stopu od 2,19 posto za kredite u eurima, a 2,29 za kredite u kunama. BKS banka za eurske kredite je također istaknula kamatnu stopu od 2,19 posto, a od 2,74 posto za kunske kredite.
Nadalje, Erste banka za subvencioniranje stambenih kredita je ponudila kamatnu stopu od 2,35 posto za eure, a 2,99 posto za kune, Raiffeisen banka nudi 2,40 posto za eurske, a 2,70 posto za kunske kredite, Karlovačka banka 2,40 posto za eure, a 2,50 posto za kune, a Kent banka 2,99 posto za eure, a 2,75 posto za kune.
Šest banaka je ponudilo istu efektivnu kamatnu stopu i za kredite u kunama i eurima – Zagrebačka banka od 2,22 posto, Privredna banka Zagreb (PBZ) od 2,27 posto, Podravska banka 2,49 posto, Agram banka 2,58 posto, Samoborska banka 2,95 posto, te Croatia banka, 3,50 posto.
Prijave građana putem banaka najvjerojatnije od 29. ožujka
Po evaluaciji i obradi ponuda te sklapanju ugovora o poslovnoj suradnji APN-a s kreditnim institucijama, 26. veljače bi trebao biti objavljen popis banaka koje će davati subvencionirane kredite, kada će i službeno biti poznate efektivne kamatne stope za eurske i kunske kredite koje su pojedine banke ponudile.
Nakon toga, 3. ožujka, trebala bi uslijediti objava oglasa o početku subvencioniranja stambenih kredita, kada će građani moći početi podnositi svoje zahtjeve bankama. Zaprimanje prijava u APN, koje banke predaju u ime svoje klijenata, najvjerojatnije će započeti 29. ožujka.
Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku, a za ovu godinu za tu mjeru se planira utrošiti 50 milijuna kuna.
Od 2017. godine odobreno 17,5 tisuća zahtjeva za stambenim subvencijama
Kako je već poznato iz ranijih natječaja, na poziv će se moći prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Od početka provedbe te mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednja dva poziva u ožujku i rujnu 2020. godine, odobreno je 17.526 zahtjeva za subvencioniranjem.
U APN-u svakodnevno zaprimaju nove zahtjeve za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Tako je od 2017. godine do danas rođeno ukupno oko 2.700 djece, čime se ujedno ostvarilo pravo tim korisnicima kredita za dodatnim subvencioniranjem od dvije godine po djetetu.
Kao jedan od pozitivnih trendova u tom razdoblju može se istaknuti i smanjenje prosječne godišnje efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2020. godini iznosila 2,28 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ta stopa iznosila 3,35 posto.
Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. godine produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije.
Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.
Izvor: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
