Vani je mrak, ali selo se polako budi. Dječački koraci odzvanjaju sokakom, a dječaci kreću u položaje. Običaj je ovo koji su njegovali naši stari, ali još uvijek na Badnjak živi u nekim selima Slavonije.
Na rano jutro običaj je da u kuću uđe prvo muško dijete i čestita domaćinu Badnjak riječima: „Faljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Eve. Trebate li položaje?“, domaćin odgovara: „Bio živ i zdrav!“. Ovako započinje običaj položaja, kojemu ishodište leži u vjerovanju ako u kuću za Badnjak prvo uđe muško dijete, domaćin će imati sreće cijelu godinu.
Zatim položaj sjeda ispred vatre i započinje nabrajanje: “Kucilo se, macilo se, prasilo se, janjilo se, jarilo se, ždribilo se, teljilo se, kotilo se, leglo se. Kol’ko ima na nebu zvizdica, tolko bilo u dvoru pilića…pi, pi, pi”. Ovim riječima domaćinu želi obilje i blagostanje u nadolazećoj godini.
Domaćin položaja dariva orasima, jabukama, novcem, svako prema svojim mogućnostima. Ako se kojim slučajem položaj našao kod veće rodbine, često bi kući otišao s kobasicom oko vrata.
Ostatak Badnjeg dana prolazilo je u pripremi kuće i postu, a navečer se u kuću unosila slama. Slama se blagoslivlja, a zatim se djeca igraju na slami te božićno jutro dočekaju spavajući na njoj.
Domaćin onda u kuću unosi bor ili krizban. U kući započinje veliko veselje, bor se ukrašava, a na vrh se stavlja jabuka. U nedostatku svakakvih figura koje možemo pronaći danas, prije su većinu ukrasa na boru činili ušećereni slatkiši zvani „mački“.
Najbogatiji dio Badnjaka je večera. Okupi se cijela obitelj, a trpeza je bogata, ne štedi se. Večera naravno započinje molitvom, a zatim se pali svijeća koja se onda umoči u zrnad. Što više zrna ostane na svijeći, godina će biti rodnija. Važno je napomenuti da je večera nemasna tako da na stolu možemo pronaći rezance sa sirom, s makom, „paradajz“ juha, trganci, štrudla sa sirom i s jabukama.
Nakon večere obitelj odlazi na polnoćku, gdje uz Božji blagoslov i prigodne pjesme čekaju dolazak Božića.
Ovako se Badnjak nekad slavio u Budrovcima, selu nedaleko od Đakova, dio običaja živ je u pojedinim obiteljima i danas, dok je dio ostao samo u zapisima i sjećanjima onih starijih.
Običaji za Badnjak, uz poneke varijacije, slični su diljem Slavonije i Baranje.
Igor Kretonić
Foto: Budrovačka nostalgija
