„Šumska kraljica“ plemenita je priča iz narodne tradicije i ima sedam prizora. Likovi koji se pojavljuju u njoj su: djevojčica Ružica, njezin brat Dinko, Vilinska kraljica, stari patuljak, vile i patuljci. Mjesto radnje je gorovita šuma. Glavni lik je djevojčica Ružica, koja u šumi traži jagode za svoju bolesnu majku. Iznenada se pojavi Vilinska kraljica koja joj pokazuje mjesto s mnogo jagoda. Dok ih je brala, naišao je stari slijepi patuljak. Ružica se sažalila na njega te mu je sokom od jagoda vratila vid. U znak zahvalnosti, kao gospodar patuljaka, doziva s pomoću šumskog roga sve patuljke i proglašava Ružicu njihovom kraljicom. Tražeći u međuvremenu Ružicu po šumi, naišao je njezin brat Dinko. Tada je stari patuljak doznao za njihovu bolesnu majku te im je odlučio pomoći. Vila je donijela ljekovitu travu za nju, a potom su svi uz pjesmu i ples proslavili taj događaj. Na rastanku, Ružica i Dinko su obećali da će se vratiti kada im majka ozdravi.
Glavna tema ove opere je pomaganje bližnjemu. Stoga se da zaključiti da je njezin sadržaj pedagoški pozitivan jer djecu uzdiže, oplemenjuje i ispravno usmjerava na životnom putu, što je ujedno čini i svevremenskim djelom. Osim toga, zahvaljujući ovakvim djelima, djeca se od malih nogu potiču da upoznaju i zavole operu te da u njoj prepoznaju vrijedno umjetničko djelo. Opera “Šumska kraljica” jedinstven je primjer opere za djecu u svijetu, jer su njezini izvođači isključivo djeca te je skroz prilagođena tome da ju djeca mogu razumjeti i izvesti (svirati, pjevati i plesati).
Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u 33 godine svoga postojanja, nastoji čuvati istinu o masovnom egzodusu iz svog zavičaja devedesetih godina XX. stoljeća, ali i očuvati vlastiti identitet, kulturu, običaje te međusobnu povezanost i podršku onima koji su ostali i opstali u Vojvodini, unatoč često ne malim izazovima. S jedne strane kulturna djelatnost Hrvata u Vojvodini, unatoč tome što je povijesno dala snažan obol izgradnji hrvatskog kulturnog i društvenog identiteta, često je nedovoljno poznata i zanemarena u Republici Hrvatskoj. S druge strane, položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini potrebno je jačati i kroz promicanje snažnije društvene veze s hrvatskom domovinom, a jedan od oblika očuvanja je i organizacija gostovanja raznih hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava iz Srijema, Bačke i Banata u Republici Hrvatskoj.
U povodu 145. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti hrvatskog velikana Franje Štefanovića, svestranog Petrovaradinca i skladatelja prve opere za djecu “Šumska kraljica”, Zajednica PHSBB zajedno s HKPD-om „Jelačić“ iz Petrovaradina i Muzičkom školom „Isidor Bajić“ iz Novog Sada, organizirala gostovanje opere za djecu “Šumska kraljica” po raznim gradovima u Republici Hrvatskoj. Osim u Osijeku opera gostuje u Zagrebu, Požegi te Šibeniku na Međunarodnom dječjem festivalu.
Cilj ovih nastupa jest upoznavanje šire hrvatske javnosti s ovim jedinstvenim opernim djelom, ali i sa svestranim skladateljem Franjom Štefanovićem, čiji su lik i djelo bitna sastavnica slavne prošlosti petrovaradinskih Hrvata i bitno doprinosi očuvanju njihova identiteta. Osim toga, ovo je prilika i izvrstan način da se slušateljima dječje dobi približi opera kao glazbeno djelo, da ju razumiju i zavole, što inače nije lak zadatak u školskim klupama. Ova opera može biti i poticaj učiteljima da na slikovit i slušni način potaknu svoje učenike da operu zavole.
O AUTORU FRANJI ŠTEFANOVIĆU
Franjo Štefanović rodio se 13. ožujka 1789. godine u Petrovaradinu, nekada slavnoj utvrdi uz rijeku Dunav, a danas dijelu užeg gradskog područja Novog Sada, u kojem je i umro 26. siječnja 1924. godine, zbog posljedica galopirajuće tuberkuloze. Bio je učitelj, skladatelj, nastavnik pjevanja, zborovođa i orguljaš, a glazbeni svijet je zadužio i kao istinski tvorac opera za djecu. S pravom ga ubrajamo među petrovaradinske velikane hrvatskog roda poput bana Josipa Jelačića, Ilije Okrugića Srijemca i Stanislava Prepreka. Štefanović je napisao 1918. godine operu za djecu „U vilinoj gori“, a nakon nje skladao je još tri: „Šumska Kraljica“ (1919.), „Na Orlovgradu“ (1920.) i „Seoba Slavena“ (1921.). Najizvođenije i najpopularnije Štefaničevo glazbeno djelo je opera „Šumska kraljica“, koju je skladao 1919. godine na tekst Mihovila Peitza.
Izvor|Foto: Dječje kazalište Branka Mihaljevića
