Josip Juraj Strossmayer (4.2.1815. – 8.4.1905.) rođen je u Osijeku, a bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih osobnosti 19. stoljeća.
Podrijetlom je iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji, njegov se pradjed iz Gornje Austrije nastanio u Osijeku gdje se vjenčao s Hrvaticom. U Osijeku je pohađao pučku školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj završio je u katoličkom sjemeništu u Đakovu. U Pešti je studirao teologiju gdje je 1834. doktorirao iz filozofije. 1832. godine je zarađen te je nakon toga dvije godine boravio u Petrovaradinu kao vikar. Dvije godine kasnije postaje doktor teologije i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilištu.
Na prijedlog bana Josipa Jelačića 18.11.1849. imenovan je za đakovačkog biskupa. Svoj program izrazio je riječima „Sve za vjeru i domovinu“ te je tom vjerskom i narodnosnom programu ostao vjeran čitava života. Naslijedio je golema imanja đakovačke biskupije, koja je iskoristio za svoje kasnije mecenatske priloge i darove na kulturnom i prosvjetnom polju. Svoju najveću i najizrazitiju aktivnost razvio je za vrijeme trajanja najžešćih političkih borba u Hrvatskoj. Bilo je to razdoblje između 1860. I 1873. godine kada je zatražio samostalnost Hrvatske i ujedinjenje svih njezinih dijelova. U Đakovu je sagradio katedralu čija je gradnja započela 1866., a trajala je čak 16 godina. U katedralu je uložio velike svote novaca i osobnog napora. Posvetio ju je „slavi Božjoj, jedinstvu crkava, slogi i ljubavi naroda svoga“.
Strossmayer je bio jedna od središnjih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća na intelektualnom, vjerskom, ali i političkom polju. Hrvatski narod ga se sjeća jer je bio najveći mecena, kulturni preporoditelj, briljantan govornik Vatikanskog koncila, humanist širokih vidika, veliki knez Crkve, začetnik južnoslavenske sloge i razumijevanja.
Foto: Osijek-Culture
Strossmayer i povezanost s Osijekom
Iako su Strossmayerova najveća djela vezana uz Zagreb i Đakovo, njegov doprinos gradu Osijeku ne smije se zanemariti. Tijekom 55 godina svog biskupovanja nekoliko je puta posjetio Osijek u raznim prilikama. Podijelio je i mnoge darovnice od kojih su najznačajnije one za gradnju župne crkve i gimnazije.
„Ja sam ponosan što sam rođeni Osječanin“ riječi su biskupa Strossmayera. U svome rodnom gradu proveo je 16 godina života, a doživljaje je dijelio s bratom Matijom. Njegov život u Osijeku završava odlaskom u đakovačko sjemenište gdje nastavlja školovanje. Biskup Strossmayer tvrdio je da je dobio dvostruko ime zbog brata blizanca koji je umro neposredno nakon rođenja. Međutim uvidom u maticu rođenih Osijek Gornji grad, pronađeno je da je rođen kao Josip Juraj (Josephus Georgius). To je jedini službeni trag o rođenju biskupa Strossmayera, a zanimljivo je kako se na taj dan, 4.2.1815. godine rodilo samo jedno dijete u Osijeku i to upravo Strossmayer.
Prema usmenoj predaji obitelji Strossmayer, začetnik njihove obitelji bio je Pavao Strossmayer koji je u Osijek došao između 1746. I 1752. Ubrzo nakon dolaska sklopio je brak s Jelenom u kojem mu se rodio sin Antun te je tako u Osijeku nastala loza obitelji Strossmayer koja će trajati 200 godina. Prema popisu iz 1828. godine u Gornjem gradu je živjelo pet obitelji Strossmayer. Gradsko pravo stekao je Ivan Strossmayer, otac Josipa Jurja, koji je plaćao porezno zaduženje od 30 forinti. Njegova kuća bila je u Šamačkoj ulici 49, a danas se na tom mjestu nalazi istočna strana Hotela Osijek. Biskup je rođenjem i osjećajima ostao trajno vezan za Osijek. U staroj baroknoj crkvici sv. Petra i Pavla služio je svoju prvu misu. Kad je započeo gradnju Đakovačke katedrale, Strossmayer je poslao dopis Namjesničkom vijeću u Zagrebu da ono potakne Gradsko poglavarstvo u Osijeku i same župljane Gornjega grada na izgradnju nove župne crkve. Nakon čak tri desetljeća započela je izgradnja nove crkve u neogotičkom stilu s tri prostrane lađe i vrlo visokim tornjem, kakva nigdje u Hrvatskoj nije postojala. Crkva je bila gotova u kolovozu 1899. godine, a biskup Strossmayer odlučio je da će posvetu crkve osobno obaviti 20.5.1900. Tada je imao 86 godina i taj mu je čin bio jedan od posljednjih u javnom životu. Dan posvete naše današnje Katedrale bio je ujedno i 50. obljetnica potvrde Josipa Jurja za biskupa. Vanjskim izgledom, veličinom, unutarnjim uređenjem, visinom i zvonjavom zvona nove crkve Osječani su bili oduševljeni i od milja su je nazvali katedralom te je kasnije postala jedan od simbola našega grada.
Posljednji put bio je u Osijeku 25. I 26. svibnja 1901. godine. Od 1878. godine bio je pokrovitelj Hrvatskog pjevačkog društva Lipa te se odazvao na njegov poziv da obavi posvetu nove društvene zastave. Nakon posvete održao je govor u kojem je iznio nadu u budućnost hrvatskoga naroda.
Osijek je, poput cijelog naroda, ostao vječni dužnik svome biskupu i meceni.
Zanimljivosti
Imenom Josipa Jurja Strossmayera nazvane su ulice u mnogim hrvatskim gradovima i mjestima.
- U Osijeku je njegovim imenom nazvano Sveučilište, dvorana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku kao i jedna od glavnih ulica, koja vodi od središnjeg gradskog Trga Ante Starčevića prema zapadu odn. prema Višnjevcu. Tu ulicu Osječani žargonski i odmila zovu – Štrosika. Također se njegova bista nalazi i na rondelu osječkih velikana u Tvrđi.
- Đakovački trg ispred đakovačke katedrale se također zove njegovim imenom, na sred trga se nalazi njegov kip, a u ulici pored se nalazi Strossmayerov muzej.
- U Pragu je njegovim imenom nazvan trg. U Sarajevu je jedna od važnijih ulica dobila ime Štrosmajerova.
- U Sofiji (Bugarska) i Beogradu (točnije Zemunu) također postoje ulice koje nose ime Josipa Jurja Strossmayera.
Maja Sajko
Izvor: Pavao Nujić “Josip Juraj Strossmayer i Osijek”
Foto: Nova akropola
