Na današnji dan 1931. godine rođen je hrvatski skladatelj, književnik, novinar i radijski urednik Branko Mihaljević. Od 1952. godine bio je urednik glazbenog i glazbeno-dokumentarnog programa Radio Osijeka. Također je radio i kao rukovodilac Centra za kulturu Sveučilišta za odrasle u Osijeku. Svoju veliku popularnost stekao je kao autor pjesama za djecu među kojima je i poznata pjesma „Zeko i potočić“. Napisao je i kompoziciju „Moj Osijek“ koja je postala himnom našega grada.
Nagrade i Odlikovanja
Branko Mihaljević djelovao je i kao novinar te je objavio veliki broj dokumentarnih reportaža o izvornoj narodnoj umjetnosti i običajima Slavonije i Baranje za što mu je Hrvatsko društvo novinara 1981. godine dodijelilo nagradu Zlatno pero godine. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a dodijeljena mu je i nagrada Osječko-baranjske županije za životno djelo u području kulture. 1962. i 1979. dobio je Nagradu grada Osijeka, a 2000. godine izabran je za Osječanina stoljeća.
Zeko i potočić
Nema djeteta koje nije čulo pjesmicu Zeko i potočić, a upravo je ta pjesma nešto po čemu ćemo najviše pamtiti Branka Mihaljevića. Radi se o najprodavanijem dječjem glazbenom izdanju svih vremena u Hrvatskoj, zbog čega mu je Croatia Records uručila platinasto priznanje. Pjesma je nastala 1954. godine sasvim slučajno jer je za jednu dječju priredbu u Osijeku nedostajalo dječjih pjesama.
Dječji mjuzikl „Zeko, Zriko i Janje“
Veliki prijatelj djece najveći je dio svog stvaralačkog opusa posvetio upravo djeci. Osim ranije spomenute pjesme „Zeko i potočić“ tu su i pjesme „Pričao mi djeda moj“, „Uspavanka“… Svojevrsni zaštitni znak njegova stvaralaštva je predstava „Zeko, Zriko i Janje“. Ovaj mjuzikl doživio je preko 800 izvedbi u Osijeku te na scenama u Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Sarajevu, Mostaru i dr. Libreto djela preveden je na brojne jezike poput slovačkog, poljskog, njemačkog i mađarskog jezika te je izvedeno u Bratislavi, Lodzu i Dessau. Mjuzikl „Zeko, Zriko i Janje“ Branka Mihaljevića nastalo je u režiji Ivana Baloga, a postao je simbolom Kazališta i na repertoaru je, u različitim postavama, od 1958. godine.
Domaća glazbeno-scenska djela
Upravo je Branko Mihaljević autor prvog slavonskog mjuzikla pod nazivom „Slavonska rapsodija“ koji se temelji na autentičnom folkloru. Još jedno djelo je „Osječki karusel“, a za oba djela napisao je i tekst i glazbu te se predstavio kao kompletan autor. Grad Osijek nije imao domaće glazbeno-scensko djelo dok se nije pojavio Branko Mihaljević. O visokim dometima „Osječkog karusela“ govori i podatak da su ga gledatelji osječkog HNK proglasili najboljom predstavom u sezoni 1996./97.
Pjesme
Niz Mihaljevićevih pjesama „Zeko i potočić“, „Moj Osijek“, „Golubovi“, „Pjevat će Slavonija“, i brojne druge nisu se pjevušile nekoliko dana, već i danas žive te su postale opće glazbeno dobro. Dovoljno je čuti samo prve taktove da bi se reklo: „To je Branko Mihaljević“.
Svojim dugogodišnjim djelovanjem, skladanjem, tekstovima i novinarstvom, Branko Mihaljević je postao konstanta glazbenog i kulturnog života Osijeka. On je na tom području obilježio jedno osječko, ali velikim dijelom i hrvatsko, glazbeno vrijeme, davši životu u gradu snažan osobni pečat, dok najviši umjetnikovi dojmovi nadilaze prostor i vrijeme u kojem živi i radi, pa se s razlogom možemo ponositi činjenicom da je taj izuzetan glazbeni stvaratelj, naš suvremenik, stvorio djelo koje će ga nadživjeti i s kojim je ova sredina postala prepoznatljiva i trajno prisutna u vrhovima hrvatskog glazbenog stvaralaštva.
2006. godine Dječje kazalište u Osijeku dodaje svom imenu ime suradnika Branka Mihaljevića te se od tada zove Dječje kazalište Branka Mihaljevića.
Pročitajte što je o Branku Mihaljeviću rekao ravnatelj Dječjeg kazališta Ivica Lučić: “Neke od najljepših predstava koje su nastale u osječkom Dječjem kazalištu osmislio je,napisao, uglazbio, sastavio, odsvirao i što sve već ne, veliki skladatelj i pjesnik Branko Mihaljević po kojemu kazalište i nosi ime. Dakle, utjecaj njegovog stvaralaštva na ovo kazalište je ogroman. U svojim je predstavama nastojao na zanimljiv način sačuvati i prenijeti dio narodne baštine, što običaja i melodija, što uzrečica i doskočica. Svevremenski mjuzikl ZEKO, ZRIKO I JANJE, koji oduševljeno gledaju sva djeca od jedne do sto i jedne godine, koji je izveden brodvejski broj puta, kojeg pamte generacije gledatelja, kojeg izvode generacije glumaca, postao je zaštitni znak našeg kazališta. Ova priča o prijateljstvu, nesebičnoj pomoći, nevjerojatnoj hrabrosti i odanosti nikad neće sići s naše pozornice. Najemotivnija pjesmica ikad nastala, koju svi znaju otpjevati mada ne znaju svi tko joj je autor, dio je te predstave i uvijek dva potoka suza teku iz kazališne dvorane kad glumci i publika zajedno pjevaju skladbu ZEKO I POTOČIĆ. I, mada je ovom sjećanju na velikog umjetnika povod devedeseta obljetnica njegovog rođenja, rekao bih kako se mi u Dječjem kazalištu, Branka Mihaljevića, često sjetimo!”
Dječje kazalište Branka Mihaljevića simbolično će, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera obilježiti 90. rođendan skladatelja, književnika i novinara Branka Mihaljevića čije ime kazalište i nosi. U jutarnjim će satima odigrati predstavu Zeko, Zriko i Janje obnovljenu krajem prošle godine.
Maja Sajko
Izvor: Wikipedia, Osječko-baranjska županija, Dječje kazalište Branka Mihaljevića
Photo design: Studio Kajba
