Osim što je svestrana umjetnica, naša je sugovornica i velika je borkinja za kulturu. Ivana Šojat hrvatska je književnica, autorica eseja, poezije, kratkih priča, književnih prijevoda, novela i romana. Predsjednica je programskog organizacijskog odbora Panonskog festivala knjige što je ujedno, između ostalog, i povod današnjeg razgovora.
Ivana, što očekujete od Panonskog festivala knjige u Osijeku, što će donijeti gradu, što će Festival donijeti promicanju kulture čitanja?!
Panonski festival knjige važan je i velik događaj i za knjigu, književnost i za Grad. Panonski dio Lijepe Naše nažalost drži neslavan rekord, a to je najniža prodaja književnih naslova. Taj trend moramo promijeniti te Osijek postaviti kao važnu točku na kulturnoj karti Hrvatske, regije i cijele Europe. Osijek raspolaže ogromnim kulturnim resursima, od baštine, preko velikih i važnih Slavonaca koji su u hrvatskoj kulturi ostavili dubok trag, do živih i relativno zdravih suvremenih umjetnika. Osijek mora iskoristiti taj kapital. Osijek mora shvatiti da je kultura zamašnjak, golema energija i potencijal, a ne stavka u proračunu, opterećenje. Kad to osvijestimo, krećemo u svjetliju budućnost.
Zbog čega je važno da ovaj Festival uspije i bude prihvaćen od regije, naravno i u samom gradu Osijeku i užoj sredini?
Do svibnja 2023. Osijek je bio jedini veliki grad u Republici Hrvatskoj bez ovakve manifestacije koja će, kako ćete svjedočiti, biti ne samo osječka i slavonska, nego i nacionalna i internacionalna. Već ove godine nam u pohode dolaze ne samo velika književna imena iz Hrvatske, nego i iz Mađarske i Srbije. Baš to je najvažnije: interakcija, prožimanje. U protivnom prostor zarasta u žabokrečinu. Panonski bazen je oduvijek bio mjesto susreta i srazova, prožimanja civilizacija. Zbog svoje konfiguracije, zbog uloge raskrižja između Zapada i Istoka, Sjevera i Juga. Osijek ovim Festivalom pretvaramo u žarišnu točku, mjesto susreta, uzajamnog upoznavanja. To je jedina priča koja drži vodu.
Tko čini organizacijski tim Festivala kada je riječ o programu? S kakvim ste se izazovima susreli pri osmišljavanju programa!?
Organizacijski iza svega stoji Hrvatska gospodarska komora – Zajednica nakladnika i knjižara. Festival je njihovo idejno čedo. Za sam program su, uz mene, odgovorni Ana Marić Laušin i Adam Walkó. Ono što je u ovoj priči izuzetno važno, bez čega se ona nikad ne bi uspjela ostvariti jest konačno ostvarenje sinergije između svih aktera: Ministarstva kulture i medija, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka koji su nam pružili ogromnu, nužnu potporu.
Što je bio glavni cilj pri odabiru programa i što od programskih sadržaja posjetitelji mogu očekivati?
Cilj nam je bio publici predstaviti ponajbolje autore i njihova najnovija djela, ali i ponuditi zanimljive panele s govornicima koji itekako imaju što reći o temama koje su nas zaintrigirale. Od autora nam dolaze Granić, Karakaš, Gregur, Žmirić, Vegel, Arsenijević, Čilić, Petanjek… Na panelima ćemo raspravljati o jeziku i Zakonu o Hrvatskom jeziku, o ratu u Ukrajini i važnosti empatije, ali i o vinu, uz Hamvasa, o duhu zemlje koji se skutri u svakoj bobi grožđa, svakoj kapljici vina
Kakva je sajamska ponuda Festivala, mogu li posjetitelji očekivati novitete i aktualne naslove po prigodnim cijenama? Imate li informacije o popustima?
Bit će svega, jer izlagat će četrdesetak nakladnika koji će publici ponuditi najnovije, ali i one starije naslove po izuzetno povoljnim cijenama. Popusti će ići i do 70%.
Kakva je osječka i hrvatska književna publika? Vidite li igdje problem kada je riječ o knjizi i dostupnosti iste, čitanju i njegovanju pisane riječi? Na čemu bi se po vašem mišljenju trebalo više raditi?
Mislim da se u Hrvatskoj itekako čita, no prodaja je u padu. Razlog tomu je slaba kupovna moć prosječne hrvatske obitelji. Knjige se posuđuju u knjižnicama, knjiga ima svoju publiku. Ono na čemu bismo svi trebali poraditi jest promocija čitanja među mladima i najmlađima koji sve manje čitaju. Knjiga, naime, nije jaje u kojem bi netko mogao naći dlaku, nego najljepše putovanje koje nas obogaćuje na mnoštvo načina, knjiga je rast u duhu i rječitosti. To bi trebalo objasniti djeci.
Čitatelji su vas upoznali kroz brojna književna djela, kako ona namijenjena djeci i mladima, tako i odraslim čitateljima. Na čemu trenutno radite i kada možemo očekivati vaše nove naslove?
Već u lipnju bi trebao izaći moj novi roman, „Rogus“. Roman o posljednjoj vještici koju su 1748. spalili u Osijeku. Trenutno radim na novom romanu za mlade. Njemu se nadam do konca kolovoza.
Možete li nam preporučiti nekoliko naslova koji su na vas ostavili dojam i skrenuti pozornost na one koje svakako treba „loviti“ na Panonskom festivalu knjige?
Hrvatska ima sjajne autore svjetskog glasa. Među knjigama, romanima i zbirkama poezije, svakako bih izdvojila Karakašev Potop, Gregurov Šalaporte, Žmirićev Hotel Wartburg (nakon izvrsnog Pacijenta), Novi kraj Đurđice Čilić, Stjenice Martine Vidaić, U ime majke Vande Petanjek, kao i Oca Glorije Lujanović.
Foto: ustupljena fotografija
