Događanju su se odazvali g. Goran Ivanović, član Saborskog odbora za poljoprivredu, g. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, g. Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma, g. Mato Lukić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, g. Dražen Tonkovac, načelnik Općine Čepin, gđa. Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, gđa. Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i g. Matej Perkušić, direktor TZ Baranje, gđa. Bojana Orsić, direktorica Poduzetničko razvojnog centra Općine Erdut.
Vino je po mnogočemu jedinstven i fascinantno kompleksan proizvod, nedvojbeno istaknut vjerski i kulturni simbol čija se reputacija gradi i njeguje stoljećima. Vino percipiramo i kao luksuzni proizvod, a ponekad i statusni simbol, čak i moderno ulaganje u turbulentnim tržišnim uvjetima. Prema projekciji za 2022. godinu, vinsko tržište u Hrvatskoj vrijedi 621 mil. USD, a do 2025. bi trebalo premašiti iznos od 821 mil. USD. U strukturi tržišta alkoholnih pića po volumenu, vino zauzima 25%, a značajno je da se gotovo 50% vina proizvede u Slavoniji i Podunavlju. Poznato je da su glavni proizvođači vina u Europi Francuska, Italija i Španjolska, koji pokrivaju oko 80% cjelokupne proizvodnje u Europi. Hrvatska se nalazi među ostalih 20% proizvođača, i to pri samom vrhu po kvaliteti i količini vina, no usprkos tome, još uvijek se nedovoljno percipira i brandira kao vinska država.
Na upit što je najvažnije za dobar plasman kvalitetnog vina, gđa. Ivana Nemet, enologinja i ravnateljica Tehnološko-inovacijskog centra Virovitica, koja je sudjelovala na panelu Žene u vinarstvu i vinogradarstvu, dodijelila je 33.3% vinogradu, te iste postotke proizvodnju i marketingu, a preostalih 0,01% važnosti vinograda jer kvalitetno vino nastaje u vinogradu.
Brojne zemlje i regije izgradile su svoju prepoznatljivost na vinu kao tradicijskom, ali i kao kulturno-turističkom proizvodu. Vinski turizam umnogome doprinosi promicanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine koje su ključni elementi za kulturne industrije.
Nakon vrlo inspirirajućeg prvoga dana, u opuštenoj atmosferi u Dalju, održano je predavanje Dubravka Fijačka o interpretaciji baštine, koje je razbilo neke od mitova. Npr, uvriježeno je mišljenje da je ono što je nama važno i drugima, no to nije baš tako. To znači da pri kreiranju interpretacijskih programa trebamo uzeti u obzir očekivanja i već postojeća znanja i iskustva posjetitelja, kako bi ih se moglo približiti onome o čemu npr. vino govori, a to nije samo vinogradarstvo i vinarstvo, već i kultura, način života i tradicija.
Ljudi koji su uključeni u proizvodnju vina, rade kao turistički vodiči, te izravno rade s gostima koji dolaze u Podunavlje predstavili su primjere i konkretne situacije što vino može donijeti razvoju Podunavlja kao turističke destinacije. Istaknuta je potreba izgradnje turističke infrastrukture u Podunavlju, povećanja broja kreveta na čemu se trenutno intenzivno radi. Istovremeno sa završetkom te infrastrukture, koja će moći ugostiti veći broj posjetitelja, trenutačna vinska ponuda bit će isto tako podignuta na višu razinu, kao i razvoj postojećih manifestacija, koje uključuju i vino, a tradicionalno se održavaju u Baranji i na području općine Erdut poput Wine&Bike, Vinskog maratona…
Nakon službenog dijela programa sudionici su posjetili najveću bačvu na svijetu od 75000 l koja je uvijek puna graševine u Erdutskoj vinariji, a zadnja postaja bio je posjet vinariji Brzica.
Foto: Dino Spaić
